Astronomski događaji za Travanj 2007.

Dok nam zimski šesterokut sve brže zalazi, nadomještaju ga proljetna zviježđa. Ovaj mjesec ćete naučiti, ili ponoviti, prepoznavanje sljedećih zviježđa: Rak, Lav, Volar, Sjeverna kruna, Djevica i Gavran.

Od večernjih planeta tu su i dalje Venera i vjerni Saturn, no oba su s nama već nekoliko mjeseci...

Za jednostavan užitak, predzadnje nedjelje u mjesecu, možemo promatrati meteorski roj Lirida!

O
Prikaz neba za sredinu travnja 2007. u 21 sat i 30 minuta. Prikaz je valjan za sjevernu hemisferu, posebice položaje u blizini 45 stupnja sjeverne geografske širine.

Za razliku od prošlog mjeseca, ovaj nema izvanrednih događaja, stoga ću se posvetiti ponavljanju (ili učenju) proljetnih zviježđa.

Zimski šesterokut (opisan u prvom mjesecu) je... pa zimski :), a sa dolaskom toplijih dana zalaziti će sve ranije i ranije. Sada već poznati Orion više nećemo moći koristiti za pronalaženje drugih zviježđa, stoga moramo pronaći novi nebeski "putokaz". Srećom, Velika kola su vrlo prepoznatljiv asterizam (zamišljen lik na nebu, koji nije zviježđe), te ga mnogi znaju prepoznati već od ranog djetinjstva.

Ukoliko ne znate prepoznati Velika kola, priupitajte prijateljicu ili prijatelja, roditelje, djeda, baku... vjerojatno će vam rado pokazati. Ili jednostavno oko 21:30 ovog mjeseca pogledajte ravno uvis: Velika kola su iznad vas (usporedite sa slikom na vrhu). Asterizam Velikih kola je doista veliko, te vas to može zbuniti. Kao pomoć pri određivanju veličine ispružite ruku uvis te raširite prste koliko god možete. Veličina Velikih kola je nešto veća no razmak između malog prsta i palca.

Za lakše praćenje daljnjeg teksta, preporučam vam da otvorite najveću inačicu slike sa desne strane... o O
Prikaz proljetnih zviježđa i kako ih pronaći.

Velika kola su zapravo dio zviježđa Velikog medvjeda, no ljudi ih često brkaju. Naime Veliki medvjed je puno veće površine. Koliko god to smiješno ili nepristojno zvučalo, jednostavno opisavši, Velika kola su zapravo samo rep i guzica Velikog medvjeda :)

Glavni razlog poznavanja Velikih kola je zapravo što njegove dvije krajnje zvijezde, Merak i Dubhe, upućuju na zvijezdu sjevernjaču (Polaris), oko koje se prividno sve zvijezde okreću. Produživši duljinu Merak - Dubhe oko 5 puta uočiti ćete sjevernjaču i time odrediti pravac sjevera. I sami možete naslutiti koliko je to bilo važno pomorcima u staro doba, pa i danas u bilo kojoj struci ili hobiju gdje je orijentiranje važno.

Zviježđe Malog medvjeda je lako prepoznati kada ste jednom pronašli Polaris. Samo zviježđe je kopija Velikih kola, osim što je "rep" svinut u suprotnom smjeru. Neke civilizacije su Velikog i Malog medvjeda nazvale Velikom i Malom posudom, gdje se sadržaj manje posude prebacuje u veću. Možete li vidjeti taj prikaz na nebu (slici)?

Slično kao i kod brkanja Velikih kola i Velikog medvjeda, brka se i naziv Mala kola i Mali medvjed, no u ovom slučaju koriste se iste zvijezde i izgled. Pretpostavljam da su naši preci zaista prepoznavali samo Velika i mala kola, a naziv i prikaz Velikog i malog medvjeda smo preuzeli od drugih civilizacija.

Velika i mala kola možete vidjeti u bilo koje doba godine, ali mi ćemo ovaj mjesec naučiti koristiti Velika kola da pronađemo proljetna zviježđa. Time će taj asterizam postati drugi snažni putokaz na nebu...

Uzmimo druge dvije zvijezde Velikih kola, Megrez i Phad, te krenimo u suprotnom smjeru. Područje kojim prolazite nema sjajnijih zvijezda, no prva sjajnija na koju naiđete biti će zvijezda Regulus. Ona čini prednje šape zviježđa Lava. Zaista zviježđe Lava je jedno od rijetkih zviježđa koje liči na svoj naziv.

Napomena: Ove godine lako je zamijeniti zvijezdu Regulus sa Saturnom. Saturn se nalazi na pola puta između zviježđa Lava i slabo vidljivog Raka (pogledajte položaj Saturna u prikazu neba na vrhu stranice).

Kada ste pronašli Regulus, pokušajte pronaći Srp, koji predstavlja grivu i glavu Lava. Kada ste odredili veličinu glave, lako je prepoznati zadnji dio a time cijelo tijelo Lava. Usput, srp je također dobro poznati asterizam među astronomima.

o O
Rasijani skup zvijezda zvan Jaslice. Također je znan i kao objekt sa rednim brojem 44 u Messierovom katalogu (M44). Ja ga osobno vidim kao zastavicu (slobodno se smijuljite...). Zviježđe Raka je teško za vidjeti iz naseljenog mjesta zbog svjetlosnog onečišćenja. No možete koristiti dvije zvijezde, kako bi odredili njegov položaj. Povucite liniju od zvijezde Regulus u Lavu do zvijezde Pollux u Blizancima (prepoznavanje Blizanaca je opisano u prvom mjesecu). Na polovici te linije nalazi se sredina Raka. Usput, uperite li dvogled na to mjesto, vidjeti ćete zgodnu nakupinu zvijezda. Naš narod naziva taj rasijani skup zvijezda Jaslice, no meni uz malo rotacije izgleda poput zastavice na brežuljku koja označava rupu na golf terenu. :)

Za pronalaženje ostalih zviježđa iskoristimo rep Velikog medvjeda. Rep medvjeda je svinut u blagom luku, no nastavimo li time zamišljenim lukom od Velikih kola, naići ćemo na sjajnu narančastu zvijezdu Arcturus. Za populaciju sjeverne hemisfere, u ljestvici najsjajnijih noćnih zvijezda, Arcturus je na drugom mjestu, odmah nakon Siriusa u Velikom psu.

Arcturus dolazi od grčkog [Αρκτούρος] i znači čuvar medvjeda. On čini bazu zviježđa Volara, koje svojim oblikom podsjeća na razapet papirnati zmaj. Ideja ovog djela neba je da Volar tjera oba (zviježđa) medvjeda, a u tome mu pripomažu Lovački psi, koji su zasebno zviježđe. Zanemarite što se zviježđe zove Volar te bi time trebao tjerati volove, ili se pak zvati "krotitelj medvjeda"!? Ako vam ova slika pomogne da zapamtite tu skupinu zviježđa i njihovih imena, ostanimo na tome :)

Kada se priviknete na veličinu zviježđa Volar, pokušajte prepoznati maleno zviježđe Sjeverne krune, odmah pored njega. Zvijezde Sjeverne krune su poredane u polukrug, te možda neke od vas mogu podsjetiti na dragulje.

Nastavimo lukom Velika kola - Volar i sljedeća sjajnija zvijezda, ovog puta bijelo-plave boje, se zove Spica. To je glavna zvijezda zviježđa Djevice. Lako je prepoznati trapez koji čini torzo lika djevice.

Gledano prema zviježđu Lava prostire se luk zvijezda (koji možemo zamisliti kao ruke djevice). Unutar tog prostora, između ruku Djevice i zadnjeg djela Lava, nalazi se velika nakupina galaksija. Ukoliko možete izbjeći svjetlosno onečišćenje, kao i puni Mjesec, već i početnički teleskopi će vam otkriti niz galaksija u raznim položajima i raznih oblika.

Napustimo za tren zviježđe Djevice i nastavimo lukom, Velika kola - Volar - Djevica. Doći ćemo do još jednog malenog zviježđa u obliku trapeza. To je zviježđe Gavran koje je ujedno i zadnje u ovomjesečnom pregledu zviježđa.

Ukoliko vam nisam dosadio do sada, vratite se ne početak ove stranice te pokušajte ponoviti na brzinu pronalaženje ovih zviježđa na prikazu neba za travanj.

Od planeta, i dalje na nebu vladaju Venera u večernjim satima, te Saturn. Oba planeta su na noćnom nebu već niz mjeseci, stoga osim njihovog položaja, koji možete vidjeti na prikazu neba na vrhu stranice, nema potrebe pisati više o njima.

Za kraj mjeseca preostaje nam jednostavan užitak, promatranje meteorskog roja Lirida.

Kako naš planet kruži oko Sunca, nailazimo na ogromne količine prašine u međuplanetarnom prostoru. Veličina tih čestica prašine u pravilu nisu veće od zrnca pijeska. No uzmemo li u obzir brzinu kretanja Zemlje (30 km/s), svaka čestica prašine pri uletu u našu atmosferu, zbog svoje brzine toliko zagrije okolni plin, da mi to vidimo kao trag svijetla. Naziv tih čestica dok prolaze kroz našu atmosferu su meteori, no ljudi ih često nazivaju zvijezdama padalicama.

Svake vedre noći možete promatrati sporadične zvijezde padalice ili točnije meteore. U prosjeku, bez smetnje sjaja Mjeseca, možete ih primijetiti 5-8 svakoga sata.

Količina tih malih čestica nije jednaka na svakom mjestu Zemljine putanje. Svako toliko naš planet prođe kroz gušći sloj čestica na svome godišnjem putu oko Sunca.

Te povećane količine se objašnjavaju prolazom kometa kroz Sunčev sustav. Približavanjem kometa Suncu, on se počinje zagrijavati i raspadati. Fine čestice prašine zaostaju za kometom a mi ih zamjećujemo kao rep kometa obasjan sunčevom svjetlosti.

Kada prolazimo kroz jaču nakupinu takvih čestica prašine, mi to primjećujemo kao pojačani broj meteora. Shodno tome povećani broj meteora nazivamo meteorskim rojem.

Pri promatranju meteorskih rojeva, promatračima se doima da svi dolaze iz jedne točke na nebeskom svodu. Položaj tog izvorišta meteora određuje naziv meteorskog roja. Iako naziv meteorskog roja upućuje da gledamo u određeno zviježđe, potrebno je gledati otprilike udaljenost raširenih prstiju ispružene ruke od izvorišta meteora, tj. okolna zviježđa!

Ovomjesečni meteorski roj ima izvorište u zviježđu Lire (pogledajte prikaz neba na vrhu stranice), te je time dobio naziv Liridi. Pojedinačni meteor ako dolazi iz zajedničkog izvorišta naziva se jedninom naziva, npr. Lirid. Kod Lirida, broj meteora u jednom satu penje se sa prosječnih 5-8, na otprilike njih 15.

Liride ovaj mjesec možemo promatrati predzadnje nedjelje u mjesecu, 22. travnja. Trenutak prolaska kroz najgušći sloj biti će u noći sa nedjelje na ponedjeljak u ponoć. Mjesec je tada u prvoj četvrti i biti će biti na zalasku, stoga ne bi trebao smetati. Jedino što morate napraviti, je pobjeći iz naseljenog mjesta i svjetlosnog onečišćenja.

Kad smo već spomenuli Mjesec, evo za kraj raspored mjesečevih mijena za travanj 2007.

• Uštap - 2. travnja 19:15 CEST
• Druga četvrt - 10. travnja 20:04 CEST
• Mlađak - 17. travnja 13:36 CEST
• Prva četvrt - 24. travnja 08:36 CEST