Astronomski događaji za Siječanj 2007.

Sve hladnije temperature nam ukazuju na to da smo sigurno zakoračili u zimu. Iako se svi pokušavamo zagrijati u svojim domovima i rijetko kome se sviđa ideja o provođenju nekoliko sati na hladnoći, priroda kao da se poigrala na nebeskom svodu, te nam iznjedrila najsjajnija zviježđa.

Ovaj mjesec možemo obnoviti, ili naučiti, snalaženje na zimskom nebu koristeći vrlo jasan zimski šesterokut, promatrati dva vrlo sjajna planeta te se zagledati u najljepši rasijani skup zvijezda...

O
Prikaz neba za sredinu siječnja 2007. u 21 sat. Prikaz je valjan za sjevernu hemisferu, posebice položaje u blizini 45 stupnja sjeverne geografske širine.

Mnogi smatraju da je noćno nebo, iako pomalo ironično, najljepše zimi, kada nas je najteže istjerati pod nebeski svod. Jedno od osobitosti zimskog neba je zimski šesterokut, koji obuhvaća zviježđa Oriona, Velikog psa, Malog psa, Blizanaca, Kočijaša i Bika.

Zviježđe koje svakako dominira zimskim nebom je Orion, čije zanimljivosti smo ukratko dotakli pregledom prošlog mjeseca. Ukoliko još ne znate prepoznati zviježđe Orion, evo malog trika: 3. siječnja odmah po zalasku Sunca, kada se nebo dovoljno zamrači, potražite pun Mjesec. Mjesec se tada nalazi u zviježđu Blizanaca. Odmah blizu njega, sa lijeve strane, su zvijezde Pollux i Castor koje predstavljaju glave blizanaca. Pogledom krenite prema jugu, desno od Mjeseca, te ćete uskoro primjetiti tri znamenite zvijezde koje čine Orionov pojas. Kada jednom prepoznate Orion i naviknete se na njegovu veličinu prepoznati ćete ga bez ikakvih problema bilo kada.

Samim time da je Orion vrlo prepoznatljiv zbog svog upečatljivog rasporeda zvijezda, još nam koristi i kao sjajan nebeski putokaz u otkrivanju, njemu susjednih, zviježđa. Trebati ćete sačekati da se Orion dovoljno uzdigne, no tada imate mogućnost vidjeti cijeli zimski šesterokut.

o O
Prikaz zimskog šesterokuta, te način pronalaženja okolnih zvijezda i nebeskih objekata pomoču Oriona. Pokušati ću vam opisati kako pronaći susjedna zviježđa Oriona. Kao pomoć koristite prikaz sa lijeve strane (otvorite veći prikaz u novom prozoru, te ga razvucite, da vam bude lakše).

Nakon što uočite Orionov pojas sačinjen od zvijezda Alnitak, Alnilam i Mintaka, zamislite taj niz zvijezda kao putokaz. Pratite li ih prema dolje, doći ćete do najsjajnije zvijezde na nebeskom svodu, do Siriusa. Sirius se nalazi u zviježđu Velikog psa, koje je najjužnije zviježđe zimskog šesterokuta.

Ukoliko krenete u suprotnom smjeru Orionovog pojasa, na otprilike sličnoj udaljenosti uočiti ćete sjajniju crvenu zvijezdu Aldebaran, koja se nalazi u zviježđu Bika, a smatra se da označava oko bika. Ukoliko pogledate to područje sa dvogledom, vidjeti ćete niz zvijezda. Taj rasijani skup zvijezda se naziva Hijade. Ukoliko još malo nastavite putem Orionov pojas - Hijade, naići ćete na još jedan rasijani skup zvan Vlašići (također zvan Plejade). Vlašići su zasigurno jedan od najpopularnijih rasijanih skupova astronomskih zanesenjaka. Također se možete poslužiti dvogledom da bi uočili raspored zvijezda Vlašića.

Do slijedećeg zviježđa, Malog psa, možete koristiti gornje dvije zvijezde Oriona, ponekad smatrane njegovim ramenima. Krenuvši od Bellatrixa u smjeru Betelgeusea naići ćete na zvijezdu zvanu Procyon. Zviježđe Malog psa je najmanje zviježđe u zimskom šesterokutu.

Kada se već stalno koristimo zvijezdama Oriona, uočite različitosti u boji zvijezda Rigel, donja desna zvijezda, te zvijezde Betelgeuse, gornja desna zvijezda. Betelgeuse ima izrazito crvenu boju, do je Rigel prilično plavičaste boje. Boje ćete lakše uočiti dvogledom.

Sada iskoristimo i te dvije kontrastne zvijezde. Krenite pravcem od Rigela prema Betelgeuseu i uskoro ćete zastati blizu dviju sjajnijih zvijezda Castor i Pollux u zviježđu Blizanaca. One predstavljaju glave dvaju blizanaca koji se drže za ruke.

Do sada smo pronašli pet od šest zviježđa zimskog šesterokuta. Pri tome smo koristili odnose zvijezda na nebeskom svodu. Naime tokom noći zviježđa će se pomalo zakretati, no pravci koje smo koristili uvijek ostaju isti u odnosu na pojedine zvijezde. Ta metoda se na engleskom zove star-hopping, no nisam siguran da li postoji zadovoljavajući hrvatski prijevod. Naime koristimo sjajnije zvijezde, te skakućemo od jedne do druge, kako bi došli do željenog nebeskog objekta. I vi sami možete pronaći "nove pravce" na nebu koristeći sjajnije zvijezde. Na primjer za pronaći šesto zviježđe, Kočijaš, možete iskoristiti pravac zvijezda Oriona Rigel i Bellatrix, ili pokušajte za vježbu pronaći neki drugi pravac.

Dakle uz malo vježbe uz dani prikaz pronašli ste, ili naučili, šest zviježđa. Najsjajnije zvijezde su Sirius, Rigel, Aldebaran, Capella, Pollux i Procyon. Ako ih spojimo dobiti ćemo zimski šesterokut.

Bilo bi dobro da prvu vedru večer skoknete i pronađete ta zviježđa na nebeskom svodu. Naravno imati ćete cijelu zimu za obnovu ovoga znanja. Nemojte zaboraviti dvogledom pogledati rasijane skupove Hijade i Vlašiće.

Od planeta možete pogledati Veneru prilikom sutona. Naime najsjajnija "zvijezda" u blizini Sunca, nakon što ono zađe, zapravo je planet. Zato se Venera ponekad naziva i večernja zvijezda. Pazite da ne koristite dvogled ukoliko postoji čak i mala šansa da vam u vidokrug uđe Sunce. To je zaista najbrži način da zauvijek ostanete slijepi. Ovo zaista moram ponovno napomenuti. Ne gledajte nikada direktno u Sunce, pogotovo ne sa dvogledom ili teleskopom. To bi bilo zadnje što ćete vidjeti u životu. Ako želite vidjeti Veneru, radije sačekajte da Sunce zađe, Venera će i dalje biti iznad horizonta.

Drugi planet koji ste mogli vidjeti i prošli mjesec je planet Saturn. Možete ga uočiti već nekoliko sati nakon zalaska Sunca na istoku. I on će izgledati kao najsjajnija crvenkasta zvijezda. Koristeći dvogled možda ćete čak uočiti njegov sustav prstenova.

I Venera i Saturn biti će čak i u boljoj poziciji kroz nekoliko sljedećih mjeseci, stoga, ne bojte se, neće pobjeći tako brzo.

Dvogled iskoristite i za Mjesec, koji je najbolje gledati kada nije pun, a naviše detalja ćete uočiti na sumračnici, liniji koja odjeljuje dan od noći na Mjesecu. Evo rasporeda mijena siječanj 2007:

• Uštap - 3. siječnja 14:57
• Druga četvrt - 11. siječnja 13:45
• Mlađak - 19. siječnja 05:01
• Prva četvrt - 26. siječnja 00:02