COROT misija

o O
Umjetnički prikaz exoplaneta oko zvijezde. Ljubaznošću: ESA 2003. Illustration by AOES Medialab Potraga za exoplanetima, planetima koji kruže oko zvijezde koja nije naše Sunce, počela je 1995 otkrivanjem prvog takvog planeta, nazvanog 51 Pegaza b. Od tada, otkriveno je preko 200 drugih exoplaneta, no zbog utjecaja atmosfere, potraga se polako bliži krajnjim mogućnostima teleskopa na Zemlji.

Francuska svemirska agencija, CNES (Centre National d'Etudes Spatiales), zajedno sa ESAom (European Space Agency) te njenim drugim članicama, uskoro lansira COROT satelit za precizniji pronalazak exoplaneta, te proučavanje unutrašnjosti zvijezda.

Zadnjeg desetljeća astronomi su postigli još jedan, naizgled nemoguć, uspjeh. Počeli su otkrivati planete oko drugih zvijezda, takozvane exoplanete. Prvi exoplanet otkriven je 1995 u zviježđu Pegaz, a nazvan je 51 Pegaza b. Otkrili su ga Michael Mayor i Didier Queloz u francuskoj zvjezdarnici Observatoire de Haute-Provence. Ubrzo je počela prava manija otkrivanja exoplaneta, te ih je do danas otkriveno preko 200.

o O
Umjetnički prikaz exoplaneta oko zvijezde. Ljubaznošću: ESA 2003. Illustration by AOES Medialab Postoje razne tehnike otkrivanja exoplaneta, no sa poboljšanjem opreme omogućeno je otkrivanje sve manjih ili onih sa duljim periodom obilaska oko matične zvijezde (što je exoplanet udaljeniji od matične zvijezde, prividno je manji i ima dulji period obilaska).

Iako su prvi exoplaneti imali veličinu nekoliko Jupitera, uspjeli su se pronaći i oni samo 5,5 puta veći od Zemlje. Prema trenutnoj teoriji o nastanku planeta, svi tako veliki planeti su plinoviti divovi. Želja za otkrivanjem planeta sličnih Zemlji, dakle načinjenih pretežno od metala i stijena, polako prilazi gotovo nepremostivom problemu. Za otkrivanje tako malih planeta potrebna je znatno veća preciznost uređaja, a teleskopi na Zemlji su se približili krajnim granicama svoje preciznosti zbog utjecaja atmosfere.

Nekoliko godina prije otkrivanja prvog exoplaneta, francuska svemirska agencija CNES (Centre National d'Etudes Spatiales), počela je razmišljati o projektu koji bi koristio poboljšanu tehnologiju satelita SOHO, u otkrivanju prirode zvijezda.

SOHO satelit, već više od desetljeća, proučava naše Sunce nizom uređaja. Jedan od njih proučava namreškanost površine, prouzročene zvučnim silama nastalim uslijed nuklearnih reakcija. Taj zvuk ne možemo čuti, jer se između nas i Sunca prostire gotovo savršen vakuum, no proučavajući površinsku namreškanost te snažne izboje zvane zvjezdani potresi, možemo dokučiti karakteristike unutrašnjosti. Taj postupak vrlo sliči seizmologiji na Zemlji, no samim time da se bavi seizmologijom zvijezda naziva se astroseizmologija.

o O
Umjetnički prikaz COROT misije. Ljubaznošću: CNES/D. Ducros Satelit CNESa, nazvan COROT (COnvection and ROTation), ima zadatak proučiti 120 000 bliskih nam zvijezda, te ukratko opisanom tehnikom, bolje prikazati prirodu drugih zvijezda, o kojima zapravo znamo jako malo. Moguće je da ćemo tom tehnikom bolje saznati sastav zvijezda, njihov životni vijek, te koliko se međusobno zaista razlikuju. Kao mjerna jedinica za usporedbe, koristiti će se najbolje proučena zvijezda do sada, naše Sunce.

1999 je misija COROT zapala u financijske probleme, i prijetio je prekid misije. Francuski CNES je pozvao međunarodne partnere da im pomogne. Samim time da je ESA planirala sličan projekt nazvan Eddington, odlučila je prići CNESu.

Eddington je također trebao proučavati zvijezde astroseizmologijom, no također i pokušati otkriti exoplanete veličine Zemlje, ili čak upola manje. ESAin Eddington i CNESin COROT su bili dovoljno slični da su se mogli spojiti u jednu misiju. Kratica COROT je dobila novo značenje - Convection Rotation and planetary Transits. ESA je odbacila projekt Eddington 2003 godine.

o O
COROT satelit moći će promatrati dva područja, svako veliko 10 kutnih stupnjeva. Ljubaznošću: CNES Lansiranje COROTa se planira za 27. prosinca 2006. Satelit će biti stavljen u polarnu orbitu Zemlje. Svojim primarnim zrcalom veličine 30cm promatrati će dva područja na nebu. Prvo područje je prema središtu naše galaksije, a drugo se nalazi u smjeru Oriona, upravo suprotno od središta Mliječnog puta. Svako područje će se promatrati otprilike pola godine, a ukupno trajanje misije je oko 2,5 godine. Nakon što svijetlost Sunca počne smetati misiji, satelit će se okrenuti za 180°, u prethodno područje.

O
Prikaz pada sjaja zvijezde tranzitom exoplaneta. Ljubaznošću: CNES Iz teleskopa svjetlo će se upućivati u kameru sastavljenu od dva djela. Prvi dio je fotometar, uređaj koji mjeri sitne promjene sjaja zvijezde. Promjena sjaja zvijezde uzrokovana je mreškanjima na njenoj površini, a blagi pad sjaja označuje da je nešto prekrilo zvijezdu, npr. exoplanet. Drugi dio razlaže svijetlost pomoću prizme i proučava dobiveni spektar. Kroz obradu spektra moći će se nedvosmisleno odrediti razlog promjene sjaja koji ne mora biti samo exoplanet već zvijezda može biti na primjer pomrčinska dvojna zvijezda, gdje se dvije zvijezde vrte oko zajedničkog središta ravnoteže, sakrivajući jedna drugu, time smanjujući ukupni sjaj.

Od same misije se očekuje da će pronaći desetke plinovitih exoplaneta te nekolicinu stjenovitih planeta sličnih Zemlji. Znanstvenici se nadaju da će dobiveni podaci doprinijeti statističkoj obradi količine exoplaneta u našem galaksijskom susjedstvu. Pokušati će se potvrditi modeli solarnih sustava i teorije njihovog nastanka. Astroseizmologijom će se utvrditi unutrašnjost drugih zvijezda, njihov životni vijek, oblik unutrašnjih slojeva i prirodu nuklearnih reakcija u raznim tipovima zvijezda. Iz obrade tih podataka moguće informacije koje ćemo dobiti su sastav zvijezda, njihova starost, te možemo čak poboljšati znanje o njihovoj pravoj udaljenosti od nas.

Kao što je već napomenuto ESA je imala projekt Eddington koji je trebao biti realiziran 2008. Na neki način Eddington je dio desetljetne utrke za exoplanetima jer i NASA planira 2008 lansirati Kepler misiju, koja će također tražiti exoplanete. Europska misija COROT stapanjem sa Eddington projektom time postaje ipak prvi satelit te namjene. Iako će Kepler imati bolju tehnologiju, COROT ima dvije godine prednosti.

Pored ove misije, ESA u potrazi za životom oko drugih zvijezda namjerava oko 2013. lansirati Darwin projekt, koji će biti svojevrsni nasljednik COROTa.

Zanimljivi linkovi na engleske stranice:

• ESA COROT
• CNES COROT
• Zanimljiv interview o COROTu
• CNES TV