Što nas očekuje u 2007.?

13.12.2006
N::

Krajem godine, uvijek želimo pogledati što će biti u sljedećoj, a kad je riječ o astronomiji, možemo prognozirati određene prirodne pojave (poput kometa), biti sigurni u druge (poput meteorskih rojeva), te se nadati da će svemirske misije uspješno uzletjeti...

Što li će nam sljedeća godina donijeti?

Zvijezde u zviježđima ostaju u istom položaju tijekom naših života, no lutalice među njima (planeti) su cijelo vrijeme u pokretu. Slijedi lista najboljih vremena za promatranje planeta:

Merkur: Zasigurno nećete vidjeti detalje na Merkuru, no ponekad je zabavno uočiti ga poput male točkice u blizini Sunca tijekom zalaska, ili za ranoranioce, tijekom izlaska. Ono što bi trebali znati je najveća elognacija (kada se objekt nalazi najdalje od Sunca gledano sa Zemlje).

Najveća istočna elongacija (kada bi trebali gledati Merkur predvečer) pada 7. veljače (18 stupnjeva), 3. lipnja (23 stupnjeva) i 1. listopada (24 stupnja). Stoga najbolji dani za promatranje su od: 31. siječnja - 14. veljače, 17. svibnja - 18. lipnja te 15. septembra - 16. listopada.

Najveća zapadna elongacija (kada bi trebali gledati Merkur ujutro) pada 22. ožujka (28 stupnjeva), 20. srpnja (20 stupnjeva), i 9. studenog (19 stupnjeva). Stoga najbolji dani za promatranje su od: 3. ožujka - 18. travnja, 10. srpnja - 1. kolovoza te 2. studenog - 20. studenog.

Venera: Planet kojime je većina laika opsjednuta, samim time što je nazvan po božici ljubavi. Nažalost, ne možete vidjeti puno detalja na njemu jer je prekriven gustim oblacima. Jedna od ljepših stvari za promatranje na Veneri su svakako njene mjene, koje su poput onih na Mjesecu. Kao i kod Merkura, pošto je blizu Sunca, najbolje ju je promatrati tijekom istočnih ili zapadnih elongacija. Uzimajući u obzir da je njen ophod oko sunca bitno dulji od Merkurovog, imamo tek nekoliko elongacija tijekom godine.

Najveća istočna elongacija pada 9. lipnja (45 stupnjeva) a najveća zapadna elongacija pada 29. listopada (46 stupnjeva). Stoga najbolji dani za promatranje Venere počinju od početka godine do 8. kolovoza predvečer, te od 27 kolovoza do kraja godine pred zoru.

Za vidjeti mjenu mađka Venere najbolje je promatrati par dana oko 3. kolovoza, te potom oko 8. kolovoza.

NAPOMENA: Sljedeći planeti se vide samo tijekom noći, no iako možete provesti cijelu noć uz vaš teleskop, ovdje sam se ograničio na vrijeme od početka večeri do ponoći...

Mars: Crveni planet. Najbolje ga je promatrati kada smo mu najbliži, a to će biti krajem godine, 19. prosinca. No dobri dani za promatranje Marsa u vašem okularu počinju od polovice rujna, kada će izaći na istoku oko ponoći, te od onda dolaziti sve ranije i ranije do konca 2007. U prosincu, izaći će odmah po zalasku Sunca, no dajte mu još nekoliko sati da se malo uspne, kako bi ga bolje vidjeli.

Jupiter: Najveći divovski planet. Poznat je po svojoj velikoj crvenoj pjegi, malenoj pjegi, a koje su uronjene u lijepe oblake, te po lako vidljivim Galilejskim satelitima. Najbolje vrijeme za ovog diva će biti tijekom ljeta. Možete ga početi očekivati na istoku u prvom tjednu travnja oko ponoći, a izgubiti ćemo ga u dnevnom svijetlu oko prvog tjedna srpnja. Očito je da ćemo provoditi vrijeme uz Jupiter prije ljetnih godišnjih odmora. Na žalost, ove godine će biti prilično blizu horizonta, čak i u najbolje vrijeme. Atmosferski utjecaji će uzeti svoj danak te ne možemo očekivati mirnu sliku u teleskopu.

Saturn: Gospodar prstenova je postao vidljiv koncem 2006 na večernjem nebu te će biti u dobrom položaju za promatranje do otprilike sredine veljače. Suprotno atmosferskim problemima sa Jupoterom, Saturn će jezditi visoko i biti prilično zabavan objekt.

Jedna od stvari koja će biti zabavna je što će se njegovi prstenovi nagnuti za 6 stupnjeva, što bi trebalo biti uočljivo dok je Saturn vidljiv.

Uran i Neptun: Ovi divovi se vide poput zvijezda. U najboljim okolnostima možete vidjeti blagu boju, a kod Urana možete čak primijetiti oblik diska. Zabavno ih je pronaći, no nije baš da ćete provesti dane gledajući ih.

To je što se tiče planeta, no Sunce i Mjesec će nama Zemljanima odigrati još jedan trik. 2007. imamo dvije potpune pomrčine mjeseca. Prva pada 3 ožujka, te će biti vidljiva sa područja Europe i Afrike, dok će druga pasti 28. kolovoza, no biti će vidljiva pretežno u Americi, Aziji i Australiji.

Što se tiče kometa, prema Jonathan Shanklinu sa British Astronomical Association & Society for Popular Astronomy - Odjela za komete:

"2007 će biti siromašna godina te će nam prikazati povratak 29 periodičnih kometa, iako samo nekoliko njih će doći u domak vidljivosti malih i srednjih teleskopa. 8P/Tuttle može biti vidljiv čak i u dvogledima pri kraju godine, iako on zapravo spada u komete 2008."

Možete pročitati detaljniji opis na engleskom: Prognoza kometa za 2007.

Dva najsjajnija meteorska roja, Perzeidi (13. kolovoza, 7 sati) te Geminidi (14. prosinca, 18 sati), ove godine će biti spektakularni jer im neće smetati Mjesec koji će biti u mijeni mlađaka.

To nam ostavlja da završimo ovaj pregled 2007. sa svemirskim misijama. Četiri izgledaju zanimljivo:

  • Herschel misija (ESA) - satelit teleskop sa 3.5 metarskim zrcalom. Herschel će pokrivati spektralni raspon od dalekog infracrvenog do podmilimetarskih valnih duljina. Znanstvenici se nadaju da će nam dati bitne podatke za rješavanje niza kozmoloških pitanja koja se tiču stvaranja i života galaksija.
  • Planck misija (ESA) - će također pokušati odgovoriti na pitanja vezana uz kozmologiju, štoviše Planck će biti lansiran zajedno sa Herschelom, no raditi će neovisno. Ovaj satelit će promatrati kozmičko pozadinsko zračenje (CMB), tako donekle nastavljajući rad NASA-inog COBEa - istraživača kozmičkog zračnja i WMAPe - Wilkinson mikrovalna anizotrofna sonda, no sa većom preciznošću. Podaci dobiveni će potvrditi ili razjasniti odgovore o starosti svemira, njegovoj budućnosti, te promatrati osobitosti "tamne tvari".
  • Phoenix Mars misija (NASA) - Phoenix je načinjen kako bi proučavao kvalitetu tla na arktičkim ravnima Marsa, posebice tražeći vodu blizu površine. Trebao bi biti lansiran u kolovozu 2007.
  • Dawn misija (NASA) - Dawn (Zora) će biti upućena prema asteroidnom pojasu gdje će proučavati Ceres i Vistu. Sonda će biti lansirana u svibnju 2007.
  • SELENE misija (JAXA) - predviđena za lansiranje sredinom godine. Proučavati će nastanak i evoluciju Mjeseca, te koristiti za poboljšanje budućih misija za proučavanje našeg prirodnog satelita.