Astronomski događaji za Kolovoz 2007.

Ovaj mjesec jedini planet koji ćemo moći donekle promatrati je Jupiter. Iako prepun detalja, ove godine se nalazi blizu horizonta pa nam naša atmosfera toliko smeta da je teško da ćemo mu se posvetiti onoliko koliko zaslužuje.

Ovo ljeto su se planirale 3 svemirske misije. Na žalost samo jedna od njih nije odgođena. To je NASA-ina misija Phoenix. Kroz deset mjeseci Phoenix će sletjeti na sjeverni pol Marsa gdje će početi izučavati povijest voda na Marsu u svim njenim oblicima, odrediti da li tlo marsa može podržati život, te će također proučavati vremenske prilike u polarnim uvjetima.

Također ovaj mjesec imamo meteorski roj Perzeida. Samim time da su noći prilično ugodne, to je jedan od najgledanijih meteorskih rojeva na sjevernoj hemisferi...

O
Prikaz neba za sredinu kolovoza 2007. u 21:30 sati. Prikaz je valjan za sjevernu hemisferu, posebice položaje u blizini 45 stupnja sjeverne geografske širine.
Ovaj mjesec, jedini planet koji možemo lako uočiti u večernjim satima golim okom je Jupiter. Najlakše je kod njega promatrati kretanja njegovih najvećih satelita zvanih: Io, Europa, Ganimed i Kalisto. Na žalost ove godine Jupiter prividno putuje nebeskim svodom dosta nisko, te nam nemirna zemljina atmosfera smeta da vidimo puno detalja u Jupiterovim oblacima.

Ostali planeti koji se mogu vidjeti u večernjim satima zahtijevaju teleskopska povećanja. To su Uran, Neptun i Pluton, no sva tri se mogu vidjeti samo poput zvjezdica, bez nekih detalja.

Venera se ovaj mjesec nalazi vrlo blizu Suncu. Promatranje time zahtjeva izuzetnu opreznost, no ukoliko poduzmemo potrebne mjere opreza možemo ju promatrati po danu. Kroz ovaj mjesec vidjeti će se brza promjena Venerine mijene. Početkom mjeseca srp će biti u obliku slova D, 18. kolovoza Venera će nam pokazivati svoju tamnu stranu, mijenu mlađaka, te polako prema kraju mjeseca vidjeti ćemo mijenu u obliku slova C.

Ovoga mjeseca trebale su krenuti dvije astronomske misije, no na žalost SELENE - Japanske svemirske agencije, koja je trebala podrobnije proučavati Mjesec, je odgođena do daljnjega zbog pronađenih kvarova. NASA-ina Phoenix misija je uspješno uzletjela početkom mjeseca, te krenula na svoj desetomjesečni put prema Marsovom sjevernom polu.

Početkom stoljeća NASA je zamislila skup izvidničkih misija na Mars. Zajednička karakteristika tih misija bila bi korištenje komponenti znatno umjerenijih cijena, koji bi imali ograničene, no dosta raznolike, zadatke. Phoenix je prva takva izvidnička misija. Štoviše misija je dobila ime Phoenix upravo zato što su korišteni postojeći moduli iz prethodno odgođenih misija.

Sami zadatci misije Phenix su:

• Proučavati povijest voda na Marsu - sjeverni pol Marsa je niži i ravniji no područje na jugu. Samim time pretpostavlja se da je to tlo nekadašnjeg oceana, odnosno područje sa danas najvećim zalihama vode u obliku leda i permafrosta na Marsu. Phoenix će proučavati povijest ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja područja na kojem sleti te time pokušati dokučiti povijest vode na Marsu.
• Zaključiti da li Mars može podržati život - Oblici života kakve mi poznajemo zahtijevaju vodu, no ne nužno i stalno prisustvo vode. Samim time postoji mogućnost da život u obliku mikroorganizama postoji u vrijeme kraćih toplijih razdoblja, dok u ostalim razdobljima miruje. Treba napomenuti da Phoenix ne može otkriti bilo kakav oblik života, već samo moguće uvijete. Također će se ispitivati i kvaliteta i karakteristike samog tla.
• Proučavati vremenske uvjete na sjevernom polu Marsa - Phoenix će biti jedini instrument do sada koji se nalazi na jednom od polova Marsa. Na samim polovima dolazi do znatnih promjena vremena kroz mijene godišnjih doba Tijekom proljeća i jeseni na Marsu kreču se velike količine vode, te mijenjaju svoje stanje iz stanja leda i permafrosta u stanje pare i obrnuto. Niz instrumenata na Phoenix-u će dati bolji uvid u meteorološke događaje na Marsu.

Sredinom mjeseca Zemlja će prolaziti kroz ostatke repa kometa Swift-Tuttle. Prolazeći kroz njegov najgušći dio, u noći sa nedjelje na ponedjeljak, 13. kolovoza, možemo promatrati meteorski roj Perzeida. Samim time da je tih dana mjesec u mijeni mlađaka, njegov sjaj nam neće smetati pa možemo očekivati i do 90 meteora po satu. Najbolje je promatrati poslije ponoći, prema zviježđima koja graniče sa zviježđem Perzeja.

Prije gotovo pola godine, u ožujku mogli smo promatrati potpunu pomrčinu Mjeseca. Iako su tada bili zakinuti, ovoga mjeseca, 28. kolovoza, pomrčinu mogu promatrati stanovnici na suprotnoj strani Zemlje od Europe i Afrike, dakle stanovnici Sjeverne i Južne Amerike, Australije, te većeg djela Azije. Samim time da ova pomrčina Mjeseca nije vidljiva iz naših krajeva, više informacija nalazi se samo na engleskoj inačici ove stanice.

Preostaje još prikaz rasporeda mjesečevih mijena za kolovoz 2007:

• Druga četvrt - 5. kolovoza 23:20 CEST
• Mlađak - 13. kolovoza 01:03 CEST
• Prva četvrt - 21. kolovoza 01:54 CEST
• Uštap - 28. kolovoza 12:35 CEST