Astronomski događaji za Srpanj 2007.

Saturn i Venera već su s nama niz mjeseci, no u sljedećih desetak dana će nam pobjeći sa večernjeg neba. Od zanimljivih planeta ostaje nam samo Jupiter i njegovi sateliti, koji klize blizu horizonta kroz cijelu noć. No ukoliko ste voljni možete pronaći Uran, Neptun i Pluton.

Ovaj mjesec Zemlja će se nalaziti najdalje od Sunca, a noćna strana biti će okrenuta prema središtu Mliječnog puta. Možemo promatrati mnoštvo ljetnih objekata, među kojima ima najviše maglina i kuglastih skupova.

Očekujemo i uzlijetanje NASA-inog satelita Dawn, koji će krenuti prema asteroidnom pojasu te proučavati patuljasti planet Ceres i asteroid Vestu.

O
Prikaz neba za sredinu srpnja 2007. u 22:30 sati. Prikaz je valjan za sjevernu hemisferu, posebice položaje u blizini 45 stupnja sjeverne geografske širine. Još od početka godine promatramo dva planeta. Venera nam je bila večernja zvijezda, koja se prošloga mjeseca uspela na zadivljujućih 45° kutne udaljenosti od Sunca, te zbog toga bila do dugo u noć na nebeskom svodu. Saturn je također bio stalan gost večernjeg neba, kraseći ga sa svojim sustavom prstenova. U njegovoj orbiti nalazi se satelit Cassini, te šalje intrigantne informacije i slike na radost znanstvenika i astronoma amatera. No početkom ovog mjeseca, oba ova planeta izgubiti će se u sjaju Sunca. Saturn će tako za promatrače nestati do slijedeće godine, dok će Venera od sljedećeg mjeseca biti vidljiva u jutarnjim satima. Kao za pozdrav, Saturn i Venera biti će vrlo blizu (u konjunkciji od 0.8°) uvečer 1. srpnja, vjerojatno pozirajući mnoštvu astro fotografa :)

Jedini preostali planet na kojem možete zamijetiti detalje je Jupiter, no ove godine putuje prilično nisko, stoga će vam vjerojatno smetati atmosferski utjecaji. Zanimljivo je da mu je južni ekvatorijalni pojas djelomično izblijedio, što se dogodilo i prilikom prošle opozicije 1987. godine.

Planeti Uran i Neptun, te patuljasti planet Pluton su također vidljivi već od sumraka. Na žalost ne možete vidjeti ikakve detalje na njima, no može biti zabavno tražiti ih.

Ovaj će se mjesec, 7. srpnja, Zemlja naći na najudaljenijoj točki od Sunca. U školama se, pri opisu mijena godišnjih doba, često u udžbenicima prikazuje kako Zemlja ima vrlo izraženu eliptičnost orbite, stoga mnoga djeca logično zaključuju da je u trenutku kada je Zemlja najudaljenija od Sunca, nama najhladnije. No nije iz dva razloga. Ekscentričnost orbite Zemlje je vrlo mala, gotovo da možemo smatrati da Zemlja kruži oko Sunca na jednakoj udaljenosti. Drugi razlog je što je sjeverna hemisfera najtoplija upravo kada je Zemlja najudaljenija od Sunca, tj. nalazi se u ljetnom godišnjem dobu. Razlika u godišnjim dobima između sjeverne i južne hemisfere nam daje natuknicu da udaljenost Zemlje od Sunca ne utječe znatno na promjenu godišnjih doba već nagib njene osi. Kada sunčeve zrake upadaju pod većim kutem, površina Zemlje se više zagrijava, te obrnuto, manji kut upada sunčevih zraka uzrokuje manje zagrijavanje površine. Dakle kut upada sunčevih zraka uzrokuje mijene godišnjih doba, a ne njena odaljenost od Sunca.

Termin koji koristimo za točku kada je planet, asteroid ili neko drugo nebesko tijelo najudaljenije od Sunca je afel. Na žalost ta riječ je izmijenjena do neprepoznatljivosti od izvornika. Naime riječ dolazi od grčkog (άπόήλιοσ, άπό [apo] - što znači od, te χελιοσ [helios] - sunca). Stoga bi naziv, pravilima transliteracije sa grčkog morao biti apohel, a ne afel. Naime suprotna pozicija apohelu je perihel, što je također složena riječ, koja dolazi od grčkog(περιήλιοσ, περι [peri] - blizu, χηλιοσ [helios] - sunca), no tu riječ nismo unakazili, te je transliteriramo pravilno - perihel. Pretpostavljam da smo ovaj termin, po ustaljeno lošem običaju, višestruko unakazili uzimajući ga iz engleskog govornog područja, aphelion u pogrešno afel.

Ovaj mjesec, upravo na apohel, 7. srpnja. planira se i lansiranje NASA-inog satelita DAWN. Ovaj satelit krenuti će prema asteroidnom pojasu gdje će istraživati patuljasti planet Ceres, te asteroid Vestu. Znanstvena misija istraživati će unutarnju strukturu, gustoću i ostale karakteristike tih objekata, jer se smatra da su ostali nepromijenjeni od nastanka Sunčevog sustava. Uspjehom misije mogli bi dobiti bolje razumijevanje tog ranog doba našeg sustava. Naime niz sličnih tijela, zvanih protoplaneti, sraščivanjem te silovitim sudarima, postajali su sve veći, čineći današnje planete.

Zanimljivo je napomenuti da su oba tijela vidljiva sa Zemlje, iako kroz amaterske teleskope izgledaju tek poput zvjezdica. Vesta se nalazi u zviježđu Štipavca, a tokom ovog mjeseca imati će sjaj od 6.0 magnitude početkom mjeseca do 6.6 magnitude pri kraju mjeseca. Ceres se nalazi u zviježđu Kita i ima sjaj 9. magnitude. Ceres će kroz slijedećih par mjeseci biti sve svjetliji, a i njegovo promatranje približiti će se večernjim satima.

Za kraj, rasporeda mjesečevih mijena za srpanj 2007 je:

• Druga četvrt - 7. srpnja 18:54 CEST
• Mlađak - 14. srpnja 14:04 CEST
• Prva četvrt - 22. srpnja 08:29 CEST
• Uštap - 30. srpnja 02:48 CEST